NATO članica se prva odlučila na ekstremnu mjeru, ali ne staje na tome: "Te ljude ne smijemo pustiti u Europu"

Konkretnije, ta je baltička država blokirala ulazak u zemlju za oko 1300 bivših ruskih vojnika, prema podacima njezina ministarstva vanjskih poslova. Sada od Bruxellesa traži zabranu ulaska bivšim ruskim vojnicima u cijelu Europsku uniju, i to dugoročno, i nakon završetka rata.

"Ne možete dopustiti da ljudi koji čine zločine, siluju žene, ubijaju djecu i civile na bojištu, dolaze u Europu", rekao je estonski ministar obrane Hanno Pevkur za Politico.

"To nije pitanje Estonije, to je pitanje europske sigurnosti", dodao je.

Estonija je tu ideju prvi put iznijela na sastanku ministara vanjskih poslova EU u siječnju. Iako kritičari upozoravaju da bi opća zabrana mogla pogoditi i prisilno mobilizirane vojnike te dezertere, prijedlog je dobio potporu Kaje Kallas, visoke predstavnice EU za vanjsku politiku i bivše estonske premijerke.

Ideja ima potporu "mnogih država članica", rekla je Kallas u siječnju.

Krajem ožujka čelnici EU zatražili su od Europske komisije da istraži "moguće načine rješavanja" tog pitanja. Kallas je najavila konkretne prijedloge do summita EU u lipnju.

Litva je također najavila da će zadržati crnu listu, uz stroga ograničenja ulaska koja već sada gotovo u potpunosti onemogućuju dolazak ruskih državljana.

"Od Buče do Bruxellesa"

Estonija prijedlog predstavlja kao sigurnosni i moralni imperativ.

"Osobe koje čine ratne zločine ne bi smjele hodati tlom europskih država", rekao je Pevkur.

Estonski dužnosnici upozoravaju da bi bivši vojnici mogli biti regrutirani od strane sigurnosnih službi ruskog predsjednika Vladimira Putina za sabotaže ili špijunažu u Europi.

"Siguran sam da će Putin gurati te ljude prema Europi", rekao je estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna novinarima u siječnju. "Već sada svjedočimo hibridnim napadima, ali možete li zamisliti stotine tisuća bivših boraca, kriminalaca, kako dolaze ovamo?"

"Sigurno neće samo raditi i plaćati poreze", dodao je. "Ne, činit će mnoge loše stvari."

Dužnosnici također tvrde da oni koji su se borili u vojsci optuženoj za zločine, uključujući ubojstva i mučenja na mjestima poput Buče kraj Kijeva, ne bi trebali biti nagrađeni ulaskom u EU.

"Ne može postojati put od Buče do Bruxellesa", rekao je Tsahkna.

Opća zabrana

Estonija široko definira bivše borce, obuhvaćajući sve uključene u ruski ratni napor, od regularnih vojnika do paravojnih snaga poput plaćeničke skupine Wagner.

To uključuje stotine tisuća mobiliziranih od 2022., kao i desetke tisuća onih koji su kasnije dezertirali, riskirajući zatvorsku kaznu.

Pevkur je odbacio zabrinutost da bi opća zabrana kaznila i one koji su bili prisilno regrutirani. "Prije pridruživanja ruskoj vojsci imaju priliku pobjeći", rekao je.

Međutim, tijekom mobilizacije u Rusiji Estonija je bila među državama koje su odlučile da bijeg od mobilizacije ne predstavlja osnovu za azil ili druge oblike zaštite, sugerirajući da bi protivnici rata trebali pružiti otpor u vlastitoj zemlji.

Neovisni novinari i stručnjaci procjenjuju da je mobilizirano oko 300.000 ruskih muškaraca, mnogi pod pritiskom. Neovisni medij Mediazona procjenjuje da je poginulo oko 18.000 mobiliziranih vojnika, dok ostali još nisu demobilizirani.

Povratnici s ratišta

Joris van Bladel, vojni sociolog iz briselskog instituta Egmont, rekao je da povratnici s ratišta "predstavljaju rizičnu skupinu - i za Rusiju i za nas".

Prema podacima ruskog istraživačkog medija Novaja Gazeta, temeljenima na sudskim zapisima, najmanje 6 posto demobiliziranih vojnika osuđeno je za kaznena djela u Rusiji, uključujući više od 900 teških zločina poput ubojstava.

Van Bladel upozorava da bi povratak oko milijun vojnika nakon rata mogao dodatno opteretiti rusko društvo, s obzirom na nedostatak sustava za psihološku i društvenu reintegraciju.

"Ti se ljudi često vraćaju duboko destabilizirani, ponekad psihološki krhki, a ponekad skloni rizičnom ili nasilnom ponašanju", rekao je.

Ipak, naglašava da će glavni učinak biti unutar Rusije.

"To jest i naš problem, ali iskreno, ne u mjeri u kojoj to sada sugerira Tallinn", rekao je.

Veći je rizik, smatra, da Europa pretjera u reakciji.

"Opasnost je da se potakne paranoja i da počnemo svakog Rusa i svakog veterana gledati kao potencijalnu sigurnosnu prijetnju."

Putin i njegovi kritičari su na istoj strani

Ruski aktivisti za ljudska prava upozoravaju da kažnjavanje dezertera, umjesto njihove potpore, može obeshrabriti njihovo odustajanje od oružja.

Ističu i rizike za one koji odbiju mobilizaciju, od novčanih kazni do zatvorskih kazni do 15 godina zbog izbjegavanja odlaska na front.

Kad je riječ o vojnicima koji napuštaju Rusiju, čini se da su Putin i njegovi kritičari na istoj strani jer pozdravljaju uhićenja "dezertera".

Konkretnije, Pokret savjesnih prigovarača objavio je slavodobitno na Telegramu da je ruski državljanin, kojem je uručen poziv za mobilizaciju, spriječen u pokušaju bijega. Nakon što je prvo zaustavljen na ruskoj granici, uspio je doći do Bjelorusije, ali mu je ondje odbijen ukrcaj na let iz Minska.